53. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, u dva takmicarska i devet specijalnih programa, ponudio je uvid u domacu produkciju nastalu izmedu dva festivala i kretanja u medunarodnoj produkciji.
Od 125 prijavljenih za domaci takmicarski program selekciona komisija, Milan Vlajcic, Olivera Miloš Todorovic, Goran Gocic, odabrala je 44 filma za takmicarski program.
Ovogodišnju domacu selekciju karakterisala je smanjena televizijska ponuda u odnosu na predhodne godine i sve vece prisustvo novih produkcijskih imena u dokumentarnom filmu, prisustvo osvedocenih autora kao i mladih studenata i polaznika filmskih skola.
Fakulteti umetnosti imali su znatnog ucinka u produkciji kratkih igranih, a animirani film ove godine zahvaljujuci pre svega Fondu grada Beograda za stimulaciju kratkometražnog filma rezultirao je jednom bogatijom produkcijom.
Od 230 filmova pristiglih za medunarodni takmicarski program, u zvanicnu selekciju ušlo je 24 filma. Broj filmova odabranih za takmicarski program bio je uslovljen trajanjem, zapravo velikim brojem dugackih filmova (preko 60 minuta).
Tako je Domaci takmicarski program predstavljen u sedam programskih 2,5 casovnih celina , a Medunarodni takmicarski program u cetiri.
Kratkoca trajanja festivala, pet dana, i veliki broj prijavljenih i odabranih filmova dužih od pola sata, otvaraju jedan ozbiljan problem u sastavljanju programa, a to je ili produženje festivala ili promenu pravilnika u smislu ogranicavanja dužine filmova koji ucestvuju na njemu.
Specijalni programi pružilu su priliku da se vidi niz izuzetnih filmova.
„Nova kanadska animacija“, delimicno je osvetlila tokove jedne od najplodnijih i najznacajnijih produkcija u svetu animacije.
Izbor filmova „Najbolje sa Otava film festivala 2005“ je jedan pregled najboljih animiranih filmova iz svetske produkcije.
Zahvaljujuci Evropskoj filmskoj akademiji predstavljeni su Prix Uip Evropa sa pobednickim filmovima sa 12 evropskih festivala.
Program „Naši u svetu“ je bio posvecen filmskim autorima sa ovih prostora koji žive i rade na raznim krajevima sveta, a bave se temama vezanim za ove prostore.
„Svedocenja“ su predstavljali autori ciji filmovi se bave temama o uzrocima i posledicama rata na tlu bivše Jugoslavije.
Dva programa „Panorame“ naši i autora iz sveta, predstavili su zanimljive filmove koji zbog ogranicene satnice nisu mogli da udu u takmicarski program, a svojim kvalitetom su zaslužili da ih beogradska publika vidi.
Ovogodišnji festival je filmovima Dobitnika nagrade za životno delo Vlade Petrica i jubilejom „150 godina od rodenja Nikole Tesle“ upotpunio svoj program znacajnim filmskim ostvarenjima.
Na festivalu je prikazano 147 dokumentarna i kratkometražna filma iz 35 zemalja.
------ DOGAÐANJA NA FESTIVALU ------
Ovaj festival pored takmicarskog i revijalnog karaktera ostvario je i još jednu veoma važnu ulogu, a to je edukacija.
Tako smo u nekoliko pratecih dogadanja na festivalu imali:
1. Izložba radova studenata akademija umetnosti iz Beograda na temu „Vizuelni identitet 54. festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma“ održana je u od 10. do 15. aprila u Studentskom kulturnom centru.
Radovi studenata su pokazali veliku raznovrsnost i obilje ideja i u zaista velikoj konkurenciji rad studenta AU BK, bice zaštitni znak sledeceg festival.
2. Radonica na temu „Pichig u dokumentarnom filmu“ održan na Fakultetu dramskih umetnosti tokom trajanja festivala 12. i 13. aprila, doživela je veliki uspeh.
Moderator gospoda Rada Šešic, selektor festivala u Amsredamu, Roterdamu i Sarajevu i predstavnik fondacija „Jan Vrijman“ i „Hubert Bals“, doživela je ovacije pa završetku radionice, što ce sigurno dovesti do veceg ucešca naših autora na medunarodnim fondovima za razvoj dokumentarnog filma.
3. U španskom centaru za kulturu „Servantes“ je 10. aprila gospodin Hugo Salinas, dokumentarista i direktor festivala „Dokupolis“ iz Barselone, održao je predavanje na temu „Ekspanzija dokumentarnog filma u Španiji“, gde je slikovito predstavio razvoj dokumentarnog filma od prvih pocetaka 1910, preko propagadnih žurnala za vreme 40 godišnje Frankove diktature, gde nije bilo govora o slobodi izražavanja, do svojevrsnog buma poslednjih desetak godina, kada dokumentarci iz Španije preplavljuju svetske festivale.
4. Tribina na temu „Buducnost dokumentarnog filma / dokumentarni film kao roba“ održana je u petak 14. aprila u Medija centru.
Organizator i voditelj tribine dr. Danica Acimovic, uz ucešce autora iz zemlje i gostiju iz inostranstva, Sudabe Mojaveri, Iran, Dejvid Kinsela, Norveška, pomoglo je ucesnicima da sagledaju i ovu dimenziju produkcije dokumentarnih filmova.
5. Predavanje na temu, „Savremeni tokovi svetske animacije“ održao je 14. aprila na Fakultetu primenjenih umetnosti, Ganalberto Bendaci, filmski kriticar, profesor i istoricar animacije iz Italije.
To je ujedno bila i prilika da svecano otvori novo odelenje za animaciju na ovom fakultetu.
Mislim da je ovogodišnji festival programski i specijalnim dogadanjima uspešno obavio zadatak promocije dokumentarne i kratkomeražne filmske produkcije, kako domace tako i medunarodne.